Viktor Kovačić (28.7.1874. - 21.10.1924.) 150-ta obljetnica rođenja: 100-ta obljetnica smrti

VIKTOR I JA/150-100

Uz 150 –tu obljetnicu rođenja i 100-tu obljetnicu smrti znamenitog hrvatskog arhitekte Viktora Kovačića u Humu na Sutli održan je 27. 9. u prostoru OŠ Viktora Kovačića prvi dio programa kojim obilježavamo ime i djelo oca hrvatske moderne arhitekture.

Viktor Kovačić svoje zavičajno porijeklo vuče iz ovih krajeva, iz mjesta Prišlin, odakle mu je bio i otac Antun Kovačić, a gdje je Viktor proveo dio svoga djetinjstva.  

Zahvaljujući angažmanu arhitekta Krešimira Rogine i povjesničara umjetnosti Krešimira Galovića koji su osmislili program VK150-100,  u Zagrebu već od druge polovice lipnja pa sve do 21. 10. traju programi kojima se odaje počast imenu i djelu Viktora Kovačića.

Posebno nas ovdje u Humu na Sutli raduje da smo i mi  mogli biti dionici tog program gdje je otvorena  instalacija PARA/DIG/ME, koja je postavljena u dvorištu OŠ Viktora Kovačića.

Krešimir Rogina na otvorenju instalacije istaknuo je značaj i ulogu Viktora Kovačića kao najvećeg hrvatskog arhitekte prošloga stoljeća koji je 1900 –te i sam izjavio: ...„Došao sam da bih hrvatsku arhitekturu postavio na nove osnove“...

Duh Viktora Kovačića baštinili su arhitekti koji su sudjelovali u izradi instalacije PARA/DIG/ME koja se sastoji od pet klinova međusobno povezanih, a svaki klin predstavlja jednog od njih, a to su u Hrvatskoj: Damir Rako, Miroslav Rajić, Tomislav Ćurković i  Andrija Mutnjaković; dok je peti klin posvećen svjetskim arhitektima i njihovim djelima: Davidu Mikhailu, Rogeru Rieweu, Yoshiharu Tsukamotou i Cedricu Priceu.

Odabrani autori po izboru Krešimira Rogine, ostavili su neizbrisiv trag u razvoju suvremene arhitektonske misli, a instalacijom predstavljaju vlastite projekte koje posvećuju svojem velikom prethodniku Viktoru Kovačiću.

U ime organizatora goste je pozdravila ravnateljica škole Biserka Špiljak, a u ime općine predsjednik vijeća Mario Antonić.

U glazbenom programu sudjelovali su: Albert Petrak na saksofonu i Vilim Lipnjak na harmonici.

Nakon otvorenja instalacije održana je i radionica za učenike koju su vodili Dami Rako i Krešimir Rogina.

Program obilježavanja imena i djela Viktora Kovačića  nastavlja se 14. 10. u prostoru škole gdje će radionicu za učenike održati Tomislav Ćurković i Miroslav Rajić, a 18. 10. također u školi održati će se završna svečanost uz predavanje o Viktoru Kovačičću koje će držati Krešimir Rogina i Krešimir Galović, izbor iz književnih osvrta na Viktora Kovačića predstavit će Božidar. B. Bagola, dok će učenici škole prirediti kulturno umjetnički program. 

VIKTOR KOVAČIĆ

28. srpnja  1874. – Zagreb, 21. listopada 1924.,

          Arhitekt, otac moderne hrvatske arhitekture, rođen je u selu Ločen - dol kraj Rogaške Slatine 28. srpnja 1874. Po majci Mariji rođ. Žolger Slovenac, po ocu Antunu Kovačiću Hrvat koji je bio iz Prišlina, gdje je Viktor proveo dio svog ranog djetinjstva.

Obrtnu školu i zidarski zanat izučio je u Grazu 1891. Iste godine vratio se u Zagreb i radio u tadašnjim najpoznatijim atelijerima, a 1899. završio je Akademiju u Beču. Nakon  završene akademije vraća se u  Zagreb gdje je otvorio vlastiti atelijer. Svestranim djelovanjem kao arhitekt, pisac i pedagog utjecao je na razvoj moderne arhitekture u Hrvatskoj. Svojim programskim tekstom Moderna arhitektura, objavljenim u časopisu Život, borio se protiv historicizma i tražio da moderna arhitektura odgovara suvremenim potrebama i udobnosti. Sa skupinom istomišljenika osnovao je 1906. Klub hrvatskih arhitekata. Od 1922. bio je redoviti profesor Visoke tehničke škole u Zagrebu. Na njegovim prvim projektima u Zagrebu zamjetljiv je utjecaj secesije (vila Auer u Rokovoj ulici). Zajedno s Hugom Ehrlichom vodio je atelijer Kovačić i Ehrlich (1910.-1915.). Najviši domet vlastita načela o sintezi tradicije i suvremenosti ostvario je u otmjenoj trokatnici Frank (1914) na uglu Mažuranićeva trga u Zagrebu. Godine 1912. počeo je gradnju svoje najveće građevine do tada, crkve sv. Blaža s dominantnom armiranobetonskom kupolom, prvom takvom konstrukcijom u nas. Godine 1923. započeo je izgradnju palače Burze, u kojoj je danas sjedište Narodne banke Hrvatske. Umro je u Zagrebu 21. listopada 1924. godine. Na Međunarodnoj izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu bio je posmrtno nagrađen Velikom nagradom (1925). Društvo hrvatskih arhitekata ustanovilo je 1959. Nagradu „Viktor Kovačić“ i to kao nagradu za životno djelo i kao godišnju nagradu za najuspješnije ostvarenje u svim domenama arhitektonskoga stvaralaštva. ( izvor Enciklopedija Hrvatskog zagorja)