Crkva Blažene Djevice Marije, Taborsko
Župa Taborsko prvi put se spominje 1334. godine, ali se tada kao župna crkva navodi današnja kapela Sv. Vida, smještena podno castruma Vrbovec. Ovdje je u srednjem vijeku bilo središte Vrbovečkog arhiđakonata, koji se protezao uskim pojasom uz rijeku Sutlu. Kapela Sv. Marije Taborske sagrađena je u 15. stoljeću, a tijekom 17. i 18. stoljeća proširena je i dobiva barokni inventar. Sv. Marija Taborska postaje župna crkva 1679. godine, što je odraz promjena koje su nastale, kad se centar događanja premješta iz utvrđenoga grada Vrbovca u Mali Tabor. U početku je kapela imala samo lađu koja je završavala poligonalnim svetištem nadsvođenim zvjezdastim svodom, i zvonik iznad ulaza. U 18. st. sa svake strane dograđene su barokne kapelice, a masivni toranj dobiva razigranu baroknu kapu.
Glavni patroni crkve bili su grofovi Ratkaji, vlasnici Malog Tabora, čiji se grb nalazi iznad glavnog oltara. U crkvi su grobnice obitelji Ratkaj, Benčić i Vukmanić te domaćih župnika.
Gotičko - barokni arhitektonski vokabular u unutrašnjosti skladno nadopunjuje pet baroknih oltara, propovjedaonica, orgulje i freske u svetištu, koje je oslikao Antun Lerchinger, pripadnik lepoglavske slikarske škole Ivana Rangera. Oko crkve se još i danas vide ostatci obrambenih zidina, a do župnog dvora vode stube s osebujnim natkritim hodnikom.
Župna crkva Svetog Petra i Pavla, Prišlin
U Prišlinu se spominje crkva 1639., a 1700. godine bila joj je prigrađena kapela. Do 1799. Župna crkva Sv. Petra i Pavla bila je filijala župe Taborsko.Današnja župna crkva sv. Petra i Pavla sagrađena je u klasicističkom stilu rasčlanjenog pročelja iznad kojeg se uzdiže zvonik. Na pročelju u nišama smješteni su barokni kipovi sv. Petra i Pavla. U župnoj je spomenici zabilježeno da su crkvu gradili domaći majstori pod vodstvom graditelja Benjamina della Marine iz Italije, a inventar crkve je sredinom 19. st. nabavljen iz Graza i Beča.
Kapela Svetog Ivana Krstitelja, Lastine
Na glavnom ulazu mogla se isčitati godina 1644., ali je kapela sagrađena ranije, jer vizitacije kažu da je već 1639. kapela bila zapuštena. Kasnije kapela dobiva barokne oltare, a glavni oltar izrađen u neogotici jedno je vrijeme bio postavljen u Taborskoj crkvi, dok je ovdje bio njezin barokni oltar. Kapela sv Ivana pripada župi Taborsko.
Kapela Svetog Vida, Klenovec
Smještena je podno burga Vrbovca i povijesni dokumenti spominju je 1334. pod nazivom sancti Viti sub castro Vrbouch. U zidu svetišta nalazi se niša u koju se donosila perad na zavjet sv. Vidu, a da bi se potom odnosila u župu. Pred glavnim pročeljem uzdiže se toranj, a svetište završava u šilj što je rijedak primjer takvog načina gradnje. Način gradnje kapele ukazuje na to da je starija od 17. st., a zna se da se je potkraj 17. st. obnovilo svetište.
Karmelićanke Božanskog Srca Isusova, Poredje
Našu službu Karmelićanki Božanskog Srca Isusova osnovala je 1891. godine u Berlinu Majka Marija Terezija od sv. Josipa (Ana Marija Taucher), potaknuta nadahnućima Duha Svetoga da Crkvu obogati kontemplativno-apostolskom redovničkom zajednicom, novom granom Karmelskog reda. Majka je otvorila dom za napuštenu djecu pod okriljem sv. Josipa. Karmel je naziv jednog brda u Izraelu, simbol je cvatućeg vrta, duhovne ljepote i sjedinjenja s Bogom. Od vremena proroka Ilije, na brdu Karmelu žive pustinjaci koji u duhu molitve i samoće žive u uskoj povezanosti s Bogom. Želja Majke Osnovateljice je da bogatu duhovnost pretaču u brigu za sve potrebne: starce, napuštenu djecu, mlade i one koji su potrebni tjelesne ili duhovne pomoći. Služenje djeci i mladima ostvaruju u domovima za nezbrinutu djecu, jaslicama, vrtićima, u župnoj i školskoj katehezi te u organiziranju duhovnih obnova za djevojke. Važna dimenzija njihove karizme jest i obiteljski apostolat, tzv. kućne misije, u kojima sestre posjećuju obitelji. Teže za sjedinjenjem s Bogom, a njihova je apostolska služba u Crkvi: Boga u svima gledati, Boga u svima služiti, boga u svima ljubiti.