U tijeku arheološka istraživanja Starog grada Vrbovca u Klenovcu Humskom

U tijeku su arheološka istraživanja Starog grada Vrbovca u Klenovcu Humskom, u narodu poznatog i pod nazivom Veliki Gradiš. Istraživanja kao i konzervacija otkrivene arhitekture provodi se već dugi niz godina u suradnji Instituta za arheologiju iz Zagreba i Općine Hum na Sutli. Uz Općinu, financijska sredstva za radove osigurava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Ove godine arheološka iskopavanja su usredotočena na cisternu srednjovjekovnoga grada. U prethodnim kampanjama istraženi su gornji slojevi zasipa cisterne (početka 16. stoljeća kada je grad bio u posjedu Nikole Kotvića), a ove godine su se istražili i slojevi druge polovine 15. stoljeća. U tom vremenu, grad je bio u posjedu Jana Vitovca i njegovih sinova, a nakon 1488. godine kralj Matija Korvin ga je dodijelio svome izvanbračnom sinu, hercegu Ivanišu Korvinu. Negdje u tom razdoblju ova vodospremnica više nije bila u funkciji zbog statičkih problema uzrokovanih erozijom trusnog živca na tome dijelu grada, pa je se počelo zatrpavati. Tako su u tim slojevima zasipa pronađeni otpatci – brojni ulomci keramičkih posuda, životinjske kosti, metalni nalazi, ulomci stakla – koji nama danas ukazuju na to u kakvim loncima se pripremala hrana, koje meso je bilo na meniju plemića grada, kakvim stolnim priborom za serviranje hrane se plemić služio. Ulomci keramičkih i staklenih čaša te keramičkih vrčeva i skupocjenih uvoznih majoličkih vrčeva ukazuju na kulturu ispijanja vina u ovim srednjovjekovnim razdobljima, ali ujedno i na trgovačke veze onodobnog plemstva s Moravskom, srednjovjekovnim Budimom i Italijom, odakle su se naručivali i uvozili pojedini primjerci čaša i vrčeva.
Istraženi su i najdonji slojevi cisterne u kojima je bilo manje nalaza. To nam ukazuje na to da se cisterna održavala i čistila u vrijeme kad je bila u upotrebi, u 13. i 14. stoljeću, kao i u prvoj polovini 15. stoljeća. Tada je grad bio u rukama plemićkih obitelji Gisingovaca i Celjskih grofova. Tek poneki predmet slučajno je upao na njeno dno, pa smo tako našli ulomke gotovo čitavog keramičkog lonca koji su tijekom vremena popucali od težine gornjih slojeva. Među predmetima upalima u cisternu posebno se ističe i nalaz brončanog cjedila.
Na dnu cisterne pronađene su i kompaktne nakupine vapna, to nam opet ukazuje na to da su stanovnici plemićkoga grada nastojali vodu držati čistom i dezinficirati je.
Cisterna je kružnog je tlocrta promjera oko 3 m, a uklesana je u živu stijenu do dubine od tri metra od razine hodne površine dvorišta grada.
U tijeku su i istraživanja slojeva 13. stoljeća s vanjske strane zapadnog obrambenog zida, odnosno pripremni radovi za provođenje drenaže dvorišta grada i same cisterne.