DAN RIKARDA JORGOVANIĆA

U Narodnoj knjižnici Hum na Sutli 26. travnja 2024. godine održana je književna manifestacija Dan Rikarda Jorgovanića ( 11. travnja 1853. – 24. listopada 1880.) u čast književnika koji je prije 171-u godinu rođen u Malom Taboru u Humu na Sutli. Tom se prigodom dodjeljuje književna nagrada za najbolji autorski rad.  Prijedlog za Nagradu mogu dostaviti autori, nakladnici, ustanove, građani i članovi Povjerenstva, a za nju mogu konkurirati sve vrste književnih djela autora koji su porijeklom iz Hrvatskoga zagorja, autora koji žive i stvaraju na području Hrvatskoga zagorja, autora koji svojim radom daju izniman doprinos u promoviranju književnih vrijednosti Hrvatskoga zagorja ili autora koji u svojim djelima promoviraju i druge vrijednosti Hrvatskoga zagorja.

Konkurirati mogu ona djela koja nisu nagrađena nekom književnom nagradom, a prijaviti se za nagradu mogu autori, odnosno izdavači djela objavljenih kod hrvatskih nakladnika tijekom razdoblja od 1. travnja 2023. godine do 1. travnja 2024. godine.

Po objavljenom pozivu pristigla su tri prijedloga:

A. Jembrih: Kajkavski filološki ogledi, Muži zagorskog srca, Zabok 2023.

S. Blažičko: Na beli cesti,  Muži zagorskog srca, Zabok 2023.

 V. Šenjug: Tuga jeseni, HZKD, Klanjec, 2023.

Povjerenstvo za dodjelu nagrade donijelo je odluku da se Nagrada Rikard Jorgovanić za 2024. godinu dodijeli  Alojzu  Jembrihu za autorski rad: Kajkavski filološki ogledi – Prinos povijesti hrvatske književnosti i jezika, Muži zagorskog srca,  Zabok, 2023.

Knjiga sadržajno predočuje niz različitih radova autora koji su nastali u zadnjih dvadesetak godina, a doprinos su povijesti kajkavske književnosti i jezika. Knjiga je izišla u nakladništvu udruge Muži zagorskoga srca prigodom autorove 75 - te godišnjice života. 

Alojz Jembrih (r. 11. lipnja 1947., Varaždin) u Beču je završio studij slavenske filologije i doktorirao s temom o hrvatskom piscu Antunu Vramcu. Godine 1978. vratio se u Zagreb gdje je radio na projektima Rječnik crkvenoslavenskoga jezika i Rječnik hrvatskokajkavskoga književnoga jezika. Na Filozofskom fakultetu u Ljubljani radio je od 1983. – 1996. te predavao povijest hrvatskog jezika i dijalektologije. Kraće je vrijeme predavao na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu, a od 1998. do umirovljenja 2017., predavao je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Profesor, emeritus, dr. sc.  Alojz Jembrih vrsni je poznavatelj kajkavske književne baštine, čijem je istraživačkom radu posveto cijeli svoj radni i znanstveni vijek. Održao je niz predavanja na sveučilištima diljem Europe, bio je suradnik na projektima HAZ-u, aktivno je sudjelovao na preko pedesetak znanstvenih skupova te bio jedan od organizatora epohalne izložbe Kajkaviana croatica u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu 1996. godine.

Preko dvadesetak godina organizira i moderira znanstvene skupove u Krapini: Kajkavski jezik i književnost, kultura kroz stoljeća. Kao glavni urednik uredio je preko tridesetak zbornika znanstvenih skupova, a napisao je i priredio za tisak preko tridesetak knjiga. Član je mnogih strukovnih organizacija i udruga, a za svoj neumorni rad na istraživanju i promoviranju kajkavske književne baštine primio je niz priznanja i nagrada.

Nagradu Alojzu Jembrihu uručio je  predsjednik Krapinsko – zagorskog ogranka Društva hrvatskih književnika  Božidar Brezinščak Bagola. U ime nakladnika nazočnima se obratio predsjednik udruge Muži zagorskog srca dr. Rajko Fureš koji je naglasio važnost djela Alojza Jembriha u istraživanju i promicanju vrijednosti kajkavskog jezika i kajkavske književne baštine.  

Alojz Jembrih tom je prigodom Narodnoj knjižnici Hum na Sutli darovao 17 naslova kajkavskih  knjiga  od 16. – 19. st., autora: Tomaša Goričanca, Štefana Zagrebeca, Gregura Kapucina ( Jurja Maljevca ), pavlina Imbriha Luiča, Ignacija Aurelija Fesslera, koje je uredio kao pretisak, transkribirao tekst, sastavio i napisao  pogovor. Ujedno donacija sadrži i njegove autorske knjige: Pavao Ritter Vitezović

( 1652 – 1713), Tragom života i rada Stjepana Moysesa u Zagrebu (2016.),  Tragom turopoljske povijesti (2014.) i Dragutin Domjanić u novom svjetlu ( 2019.)  Ova vrijedna donacija obogatila je zavičajnu zbirku knjižnog fonda Narodne knjižnice Hum na Sutli.

U prigodnom programu nastupali su učenici OŠ Viktora Kovačića: Borna Boršić: recital - Tejčni ftiči, Filip Mijošek - glazbena točka Suza za zagorske brege uz pratnju na gitari - Tena Sekušak; učenici  PŠ Druškovec: Nika Šurbek i Marko Boršić  - recital  Oj humski lijepi kraju.